Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Snimatelji
snimaju sve slikovne elemente televizijskih emisija i filma. Zahvaljujući njima,
snimljena je svaka scena filma, televizijske serije, sportskog prijenosa, reklame
ili intervjua. Usko surađuju s režiserima, snimateljima tona, montažerima, rasvjetljivačima,
scenografima i, dakako, glumcima. Poslovi su snimatelja mnogobrojni, a njihova
složenost ovisi o složenosti materijala koji se snima. Upravo po složenosti
radnih zadataka koje najčešće obavljaju vidi se uspješnost, iskustvo i status
snimatelja. Mladi snimatelji slušaju upute iskusnijih snimatelja ili režisera
i prema njima namještaju kamere i snimaju unaprijed dogovorene scene. Iskusniji
snimatelji često se nazivaju i glavni snimatelji ili direktori fotografije.
Njihov je posao kreativniji i zahtjevniji. Oni u dogovoru s režiserom odabiru
kadrove, određuju svjetlo, dogovaraju se o scenografiji. Rijetko sami snimaju;
češće koordiniraju rad asistenata snimanja. Najmanje zahtjevno snimanje jest
snimanje studijskih emisija, kao što su razgovori, intervjui ili rhtmrave. Studiji
su prostorije opremljene reflektorima, kabelima te potrebnom tehnikom za snimanje.
Da bi se snimila studijska emisija, treba pravilno postaviti kamere, odabrati
vrstu svjetla i imati po jednog snimatelja za svakom kamerom koji će pratiti
emisiju i po redateljevoj odluci uključivati svoju kameru. Slično snimanje izvan
studija nešto je zahtjevnije, jer je važno pravilno odabrati osvjetljenje te
u skladu s njim pripremiti kameru. Složenije je snimanje u izravnom prijenosu,
kao što je televizijski prijenos nekog sportskog događaja. Prilikom izravnog
prijenosa vrlo je važna komunikacija svih članova snimateljskog tima i redatelja.
Redatelji ocjenjuju koja od nekoliko kamera u kojem trenutku treba snimati,
a snimateljima to javljaju radijskom vezom. Složena snimanja, kao što je snimanje
dokumentarne emisije o moru ili priloga o modi, zahtijeva iskusne snimatelje.
Najsloženije je snimanje filma. Prije početka snimanja snimatelji detaljno proučavaju
scenarij. Na osnovi njega osmišljaju plan snimanja, odabiru potrebne materijale
(vrste filmske vrpce, filmski format, potrebna tehnička sredstva), predlažu
način i tip snimanja. Ipak, konačne odluke donose u dogovoru s režiserom. S
njim se dogovaraju i o mjestima na kojima će se snimati pojedine scene, pazeći
na scenografske elemente. Oni zajedno razrađuju scenografiju i kostimografiju
te unose eventualne promjene. Snimatelji osobito moraju paziti na boje (scene
i kostima), kako bi one kada se snime ostavile najbolji dojam. Ako je potrebno,
snimatelji provode i pokusna snimanja. Nakon svih dogovora i eventualnih probnih
snimanja, snimatelji potanko razrađuju tehniku snimanja. Oni određuju količinu
i vrstu rasvjete, scensku tehniku i ostala tehnička pomagala, razrađuju snimateljski
dio knjige snimanja, sa stručnjacima u laboratoriju dogovaraju sve tehničke
uvjete razvijanja filma. Naposljetku, kada snimanje počne, sve je već razrađeno.
Prilikom snimanja najviše dolazi do izražaja kreativnost snimatelja. O njima
ovisi koliko će snimljeni materijal biti privlačan i osebujan. Snimatelji tijekom
snimanja imaju i niz organizacijskih zadataka. Oni usmjeravaju rad snimateljskog
tima, posebno određujući poslove majstora rasvjete i dajući upute tehničarima
za specijalne efekte. Stalno nadziru razvijanje negativa u laboratoriju. Prisustvuju
probnim projekcijama dijelova filma i predlažu poboljšanja pojedinih scena.
Poslije snimanja nadziru rad laboratorija za razvijanje filma i prate rad montažera.
Potom proučavaju slikovni zapis i mijenjaju ga ako misle da ga treba poboljšati.
Daju i prijedloge za specijalne efekte i špicu filma. Snimatelji rade sa složenom
opremom. Poželjno je da razumiju kako ta oprema funkcionira, da bi mogli manje
kvarove otkloniti na licu mjesta. Naravno, ako su posrijedi složeniji popravci,
oprema se servisira u specijaliziranim servisima ili je popravljaju za to nadležni
inženjeri i tehničari.
Snimatelji rade u raznovrsnim radnim uvjetima, ovisno o specifičnim situacijama snimanja. Iako snimatelji uglavnom nisu izloženi teškim fizičkim naporima, snimanje može biti naporno: snimatelji često rade noću, katkada imaju zgusnute termine snimanja, odlaze na terenska snimanja, koja mogu trajati i po nekoliko dana. Prilikom snimanja na otvorenom vremenski uvjeti mogu biti neugodni – poput vjetra ili velike hladnoće. Posao snimatelja uglavnom nije riskantan. Riskantna mogu biti snimanja s opasnih terena (npr. ratni prilozi) ili rukovanje električnom opremom.
Snimatelji moraju biti kreativni i moraju imati izražen smisao za lijepo. Moraju biti normalna vida. Poželjno je da su strpljivi i da vole poslove za koje se traži preciznost i upornost, kako bi snimljeni materijal ispao što bolje. Poželjno je da vole raditi u timu, da su komunikativni i da dobro podnose razdoblja naporna rada i česta putovanja.
Snimatelji se školuju na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Školovanje traje četiri godine i nakon njega stječe se naziv diplomirani snimatelj, odnosno akademski snimatelj. Program nudi najbolje obrazovanje s područja kamere u Hrvatskoj, a uz samostalan rad tijekom studija formira vrsne snimatelje. S druge strane, za mnoge poslove snimatelja studij nije potreban. Jednostavno rukovanje kamerom, prema odlukama iskusnijih snimatelja ili režisera, ne zahtijeva nužno visoko-školsko obrazovanje na tom području. Ipak, za složenije i samostalnije bavljenje kamerom program Akademije likovnih umjetnosti postaje nužan.
Snimatelji se mogu zaposliti u svim radiotelevizijskim centrima ili snimateljskim studijima. Očekuje se da će broj radnih mjesta snimatelja narasti zbog većeg broja privatnih radiotelevizijskih centara i snimateljskih studija koji će se otvoriti. Treba naglasiti da film kod nas ne nudi mnogo radnih mjesta za snimatelje. U Hrvatskoj se snima malo filmova i rijetki mogu sudjelovati na filmskim snimanjima.
Najsličniji snimateljima jesu snimatelji tona, a može se reći da su im bliski i montažeri i režiseri. Drugi njihovi bliski suradnici jesu i scenografi i glumci, no njihovi radni zadaci nisu slični snimateljevima.