Bankovni službenici

Opis poslova

Bankovni službenici obavljaju raznovrsne radne zadatke. Oni u poslovnicama, dakle oni koji nisu izravno zaduženi za kontakte sa strankama na šalteru, potpomažu rad njihovih kolega na šalteru. Provjeravaju stanje novca u blagajni i trezoru poslovnice, kontroliraju količinu uplaćenog i isplaćenog novca, kontroliraju čekove koji su izdani ili zaprimljeni u poslovnici, moraju biti upoznati sa svim uslugama i proizvodima banke (npr. vrste kredita, vrste štednje) i pomoći blagajnicima na šalteru prilikom davanja informacija klijentima. Bankovni službenici u uredima imaju nešto drukčiji posao, ali je i on vrlo raznolik. U svom poslu najčešće popunjavaju tipske ugovore za razne vrste kredita, kontroliraju namjensko korištenje kredita, obračunavaju i naplaćuju kamate za kredite, otvaraju i vode račune stranim pravnim i fizičkim osobama, rješavaju reklamacije i korespondenciju, vode arhivu, prikupljaju i vode evidenciju akata, pripremaju analitičko-statističke podloge za izradbu izvješća, izrađuju jednostavna izvješća iz radnog djelokruga, primaju i predaju poruke s telefaksa. Ovisno o veličini i djelokrugu poslovanja banke, ovi su poslovi u bankama različito rhtmoređeni. U nekim bankama sve te poslove obavljaju svi bankovni službenici, u drugima, najčešće većim ili specijaliziranim bankama, postoji specijalizacija poslova bankovnih službenika. U tom slučaju bankovni službenici obavljaju samo one poslove koji su vezani uz pojedino poslovno područje, npr. kredite, devizno poslovanje, trgovanje vrijednosnim papirima, računovodstvo. Bankovni službenici većinu svog posla obavljaju na računalima. Mnogi radni postupci i procedure potpomognuti su i podržani računarskim programima i tako omogućuju brži protok informacija, nužan u bankarstvu. Dio svog radnog vremena bankovni službenici provode i u kontaktiranju sa strankama dajući im informacije ili zaprimajući reklamacije. Ta komunikacija s klijentima najčešće je telefonska, a samo je rijetko izravna. Ona zahtijeva puno znanja, a često i puno strpljenja. U svom poslu bankovni službenici moraju posebno voditi računa o točnosti i preciznosti kojom izvršavaju radne zadatke. Moraju provjeravati točnost podataka kojima barataju ili koje unose u obrasce. Ako rade izravno s novcem, moraju ga posebno pažljivo prebrojavati i voditi računa da količina odgovara potrebnom stanju. U onom dijelu posla koji se odnosi na kontakt s klijentima moraju voditi računa da daju točne i provjerene podatke, ali i da se znaju ispričati, objasniti i otkloniti reklamaciju i prigovore stranaka. Dio svog radnog vremena bankovni službenici provode na osposobljavanju i stručnom usavršavanju za poslove koje obavljaju ili koje će obavljati.

Radni uvjeti

Bankovni službenici u pravilu rade od ponedjeljka do petka, i to uglavnom u jednoj smjeni. Rade u uredima poslovnih zgrada banaka. Prostor obično dijele s nekoliko kolega koji obavljaju iste ili slične poslove. Uredi su im opremljeni osobnim računalima i terminalima. Ponegdje su ti prostori dosta bučni zbog čestog komuniciranja telefonom i uporabe ostalih uređaja. Oni bankovni službenici koji rade u poslovnicama banaka rade od ponedjeljka do petka i subotu ujutro, najčešće u dvije smjene ili dvokratno. Posao bankovnih službenika zahtijeva često ponavljanje zadataka, dugotrajni boravak u istom prostoru, komuniciranje s klijentima te visoki stupanj pozornosti i usredotočenosti na posao.

Poželjne osobine

Pri zapošljavanju bankovnih službenika traže se osobe koje lako i uspješno računaju, skloni su administrativnim poslovima i imaju razvijene komunikacijske vještine. Bankovni službenici ne smiju zazirati od velike količine novaca, moraju biti skloni rutinskim poslovima i radu s računalima. Oni uglavnom rade samostalno i od njih se često traži da samostalno donose odluke o jednostavnim problemima. Ipak, njihov je rad strogo kontroliran, što od njih nužno zahtijeva preciznost. U kontaktu s klijentima moraju biti ozbiljni, obazrivi i pažljivi. Taktičnost i sposobnost točna i jasna objašnjavanja od velike su važnosti pri pomoći klijentima.

Osposobljavanje i napredovanje

Nužni i najčešće traženi stupanj naobrazbe jest srednja stručna sprema. Banke obično zapošljavaju one sa završenom srednjom školom ekonomskog, matematičkog, upravno-pravnog ili gimnazijskog smjera, ali su mogući i drugi smjerovi. Banke svoje nove zaposlenike i osposobljuju. Osposobljavanje za poslove bankovnih službenika najčešće se sastoji od jednotjedne izobrazbe izvan radnog procesa, nakon čega slijedi nekoliko tjedana osposobljavanja na poslu i uvođenja u posao gdje se izravno upoznaju s radnim zadacima. Osposobljavanje se u nekim dijelovima razlikuje od banke do banke, ali se najčešće sastoji od usavršavanja znanja i vještina s područja komunikacije, prodaje, informacijske tehnologije i stranih jezika. Na taj se način zaposlenicima otvaraju mogućnosti za napredovanje ili novo radno mjesto. Mogućnosti za napredovanje dobro osposobljenih, motiviranih zaposlenika relativno su ograničene. Oni bankovni službenici s iskustvom i znanjem mogu postati voditelji neke radne grupe ili službe. Poneki bankovni službenici uspiju završiti izvanredno studij i napredovati do visokih rukovodećih mjesta.

Zapošljavanje i zarade

U Hrvatskoj je 1996. godine bilo u bankama zaposleno oko 18000 zaposlenika, od čega su bankovni službenici činili 20-35 %. Iako će potreba za bankovnim službenicima i njihovim radom i dalje postojati, a može se očekivati i otvaranje novih banaka, ipak je vjerojatno da će se broj bankovnih službenika ubuduće znatno smanjiti. Razlog za takvu pretpostavku leži u tomu što suvremeni računalni programi i tehnologije sve više preuzimaju i ubrzavaju (ali i pojeftinjuju) poslove koje sada obavljaju bankovni službenici. Takav razvoj omogućit će visokom stručnom kadru u bankama da se više ne moraju oslanjati na rad bankovnih službenika, već da oni sami izravno obavljaju stručniju i kvalitetniju prodaju bankovnih usluga i proizvoda. Najčešća plaća za bankovne službenike iznosila je u prvoj polovici 1997. godine u hrvatskim bankama između 2500 i 2800 kuna. Neke banke omogućuju svojim zaposlenicima i pogodnije uvjete za dobivanje pojedinih usluga koje banka nudi.

Bliska zanimanja

Bankovni službenici u svom poslu kombiniraju znanje iz bankarskih procedura s administrativnim poslovima. Poslovi slični njihovim jesu poslovi poštanskih službenika, službenika u osiguravajućim društvima i zavodu za platni promet, blagajnika, upravnih referenata te knjigovodstvenih službenika.