Urari

Opis poslova

    Urari izrađuju, održavaju i popravljaju mehaničke, električne i elektroničke satove i satne mehanizme te satove u industriji i uslužnim djelatnostima. U skupinu električnih i elektroničkih satova ulaze sinkroni satovi, satovi s električnim navijanjem, satovi s elektromagnetskim i elektrodinamskim pogonom njihala, elektronički satovi prve, druge i treće generacije. Da bi mogli raditi taj posao, urari moraju vladati znanjima o satnim mehanizmima, ulogama pojedinih satnih elemenata i sklopova i njihovoj povezanosti u satnom mehanizmu.
    Prilikom izradbe satnog mehanizma pojedine dijelove izrađuju tokarenjem, glodanjem i brušenjem. Konstruiraju precizne dijelove, npr. njihala, i izrađuju spiralne opruge za titrajne regulatore. Ugrađuju vodilice, spiralne i torzijske opruge i zupčanike. Ugrađuju i ugađaju mehanizam za regulaciju točnosti sata. Nakon izradbe i ugradnje elemenata ispituju i usklađuju njihovo međusobno djelovanje te djelovanje sklopova u satnom mehanizmu. Tako na primjer ispituju usklađenost mehanizama za navijanje, pogonskih opruga i prijenosnih elemenata.
    Prilikom pregleda utvrđuju točnost hoda sata i dijagnosticiraju mogući kvar. Zatim rastavljaju sat, čiste ga i popravljaju, dotjerujući i zamjenjujući neispravne ili oštećene dijelove. Prilikom popravka mehaničkog sata izrađuju analizu dijagrama ispitivanja. Podmazuju satne mehanizme kako bi što bolje funkcionirali. Zamjenjuju oštećena stakla i remene na satu.
    Prilikom obavljanja različitih operacija razmatraju tehničku i tehnološku dokumentaciju. Od osnovnih alata služe se izvijačima, pincetama, kliještima za sječenje, čekićem, škripcem, turpijom, pilom za metal, četkama za čišćenje. Specijalni urarski alat sastoji se od povećala, ključa za vodootporne satove, kliješta za kazaljke, šestara za ravnanje zupčanika, radnog tanjurića sa zvonom, noža za otvaranje kućišta, brusnog kamena i vage za ispitivanje ravnoteže. Od instrumenata upotrebljavaju: kronometar, aparat za demagnetiziranje, centrifugu za pranje sata, ultrazvuk, aparat za kontrolu vodootpornosti i simulator za automatske satove.

Radni uvjeti

    Urari rade u relativno ugodnom okruženju radionice, odnosno dućana. Neki rade u industriji satova. Iako posao nije fizički naporan, pažnja usmjerena na detalje i zahtjev za preciznost u radu može za neke ljude biti izvor nelagode. Oprez u radu nužan je zbog učestale upotrebe raznih alata. Nevješto rukovanje može izazvati lakše ozljede. Dodatno opterećenje može biti odgovornost koja proizlazi iz materijalne vrijednosti satova pogotovo ako su načinjeni od plemenitih metala. Kako bi spriječili provale u svoje radionice, mnogi urari ugrađuju alarmne uređaje, a na prozore stavljaju rešetke. U poslu se moraju pridržavati rokova, a moguć je i prekovremeni rad zbog povećanog opsega posla.

Poželjne osobine

    Za urara je vrlo važan dobar vid na blizinu i mogućnost izvođenja finih pokreta prstima. Usklađenost pokreta prstiju i šake s vidnim podacima mora biti natprosječna. Osoba mora biti psihički stabilna i sposobna za strpljiv i precizan rad. Traži se i sposobnost prostornog predočavanja i zaključivanja. Od urara se očekuje da budu uljudni u komunikaciji s ljudima te da imaju razvijen smisao za lijepo. Traže se pouzdane osobe koje se pridržavaju rokova i kojima se mogu povjeriti materijalne vrijednosti. Zbog svega toga poželjno je da budu emocionalno uravnoteženi.

Osposobljavanje

    Urari se osposobljavaju u trogodišnjim obrtničkim školama. Upisu u program školovanja za urara, osim provjere psihofizičkih sposobnosti, prethodi sklapanje ugovora o naukovanju koji potpisuje vlasnik urarske radionice s dozvolom za obavljanje takva osposobljavanja. U sve tri godine školovanja učenici naizmjenično provode po tjedan dana u školi i na praktičnoj nastavi. U školi se odvija teorijska nastava, koja se sastoji od temeljnih općih predmeta i stručnih predmeta nužnih za svladavanje samog posla. Osnove stručnog usavršavanja čine predmeti: satni mehanizmi, mehanički satovi, električni i elektronički satovi. Otprilike jedna četvrtina nastave sastoji se od vježbi, cilj kojih je usvajanje tehnika izradbe, održavanja i popravka satova. Specifičnost osposobljavanja vježbama i praktičnom nastavom jest u tomu da se obavlja u grupama od 12 do 16 učenika. Svaki učenik dobiva alat i stručni zadatak koji treba obaviti. Na praktičnoj nastavi naučnik u početku izvodi jednostavnije operacije koje nauči na školskim vježbama, a s vremenom dobiva sve kompleksnije zadatke i radi sve samostalnije. Na kraju školovanja polaže završni ispit, kojim pokazuje svoju zrelost i samostalnost u obavljanju posla.

Zapošljavanje i napredovanje

    Praksa koju učenici obavljaju za školovanja najčešće je plaćena. Katkada se zapošljavaju na mjestu gdje su obavljali praktičnu nastavu. To vrijedi za najuspješnije. Neki se odlučuju na to zanimanje zbog obiteljskog posla u kojem se mogu zaposliti, a s vremenom ga i preuzeti. Postoje mogućnosti zapošljavanja u industriji. Ukoliko nije riječ o nekoj od ovih mogućnosti, izgledi za zapošljavanje su osrednji, jer potrebe za takvim radnicima nisu velike. Završeni urari u početku rade kao urarski pomoćnici, a nakon tri godine mogu polagati majstorski ispit, koji omogućuje napredovanje u poslu i otvaranje vlastitog obrta. Visina zarade ovisi o kvaliteti proizvoda, odnosno usluge, platežnoj moći kupaca i o konkurenciji na tržištu.

Bliska zanimanja

    Zanimanju urara bliska su zanimanja zlatara, tehničara za naočalnu optiku, tokara, brusača, glodača i finomehaničara.