Zavarivači

Opis poslova

    Zavarivači spajaju metalne dijelove postupkom zagrijavanja. Na visokim temperaturama metal se tali, pri čemu se njegovi dijelovi stapaju u kompaktnu cjelinu. Zbog čvrstoće zavarenih spojeva zavarivanje se primjenjuje za izradbu i popravak visokonapregnutih (visokoopterećenih) konstrukcija. Zbog toga se ono primjenjuje u brodogradnji, mostogradnji, u automobilskoj industriji, u izgradnji rafinerija i nuklearnih pogona. Osim toga zavarivanjem se izrađuju i popravljaju sitniji predmeti za široku potrošnju.
    Zavarivači svoj posao obavljaju prema odgovarajućoj tehničkoj i tehnološkoj dokumentaciji (opisima, tehničkim nacrtima, skicama). Dokumentacijom su određeni način zavarivanja, alat, strojevi i zaštitna sredstva. Postupak zavarivanja ovisi o materijalu koji se vari i svrsi predmeta koji se obrađuje.
    Zavarivanje se radi uglavnom električnim lukom (električno zavarivanje) i plinom (autogeno zavarivanje), a postoji i elektrootporno zavarivanje. Pri zavarivanju električnim lukom i plinom dodaje se spojni materijal – elektroda. Često se rabe i strojevi za zavarivanje. Tada zavarivači upravljaju njima i nadziru provedbu postupka. Taj se primjenjuje uglavnom kod većih serija istih zavara. Što se tiče zavarivača, zahtjevi kod strojnoga zavarivanja manji su nego kod ručnoga zavarivanja jer se radi prema propisanoj tehnologiji, a poslovi su unaprijed organizirani. Međutim, budući da je riječ o velikom broju predmeta za obradbu i dosta strogim tehnološkim zahtjevima, zavarivači u radu sa strojevima za zavarivanje moraju biti krajnje oprezni, a velika je i njihova odgovornost za izrađeno. Katkada varioci postupkom zagrijavanja razdvajaju – režu metalne sklopove. U većini varova tolerancije su vrlo male, a kakvoća zavarenoga spoja provjerava se rentgenom ili ultrazvukom. Za pojedine vrste varova i razine kakvoće koje valja dosegnuti zavarivači moraju posjedovati ispravu o posebnoj osposobljenosti (atest).

Radni uvjeti

    Zavarivači često rade na otvorenome – na objektima na kojima obavljaju zavarivanje: brodovima, mostovima, zgradama i drugim građevinama te na raznim postrojenjima. Rade u tvorničkim halama, raznim radionicama, a katkada su izolirani u posebno konstruiranim varilačkim kabinama kako bi drugi radnici bili zaštićeni od iskrenja i bljeskanja. Prilikom nekih varenja zavarivači moraju raditi u prisilnome tjelesnom položaju.
    Zbog specifičnosti zavarivačkog posla i rizika kojima su zavarivači izloženi, posebna pozornost pridaje se zaštiti na radu. Zavarivači rabe zaštitnu odjeću s posebnim vatrootpornim pregačama, sigurnosne cipele, zaštitne rukavice, zaštitne naočale te štitnik za oči i lice (varilačku masku). U prvom redu štite se od opeklina, toplinskoga, ultraljubičastoga i infracrvenog zračenja, ozljeda zbog pada predmeta te od plinova koji se oslobađaju pri zavarivanju. Radno vrijeme zavarivača kreće se od 40 do 42 sata na tjedan, a dnevni rhtmored ovisi o poslodavčevim potrebama. Ako je potrebno, zavarivači rade i u smjenama. Radni je ritam slobodan, a dnevni odmori nisu strogo određeni i uzimaju se prema potrebi.
    Zavarivački poslovi jesu poslovi s posebnim radnim uvjetima pa na njih ne mogu biti rhtmoređene osobe mlađe od 18 godina. Zdravstvena sposobnost zavarivača provjerava se svakih 12 mjeseci. Dođe li do promjene zdravstvene sposobnosti koja bi bila zapreka za daljnje obavljanje zavarivačkih poslova, zavarivač se rhtmoređuje na druge odgovarajuće poslove.
    Zbog mogućih štetnih utjecaja radnih uvjeta na život i zdravlje zavarivača, zavarivači koji rade u vrućim pogonima u crnoj i obojenoj metalurgiji te u ljevaonicama imaju pravo na osiguranički staž s povećanim trajanjem (tzv. beneficirani staž), i to tako da se 12 mjeseci provedenih na tim poslovima računa kao 14 mjeseci osiguraničkog staža.

Poželjne osobine

    Zavarivačke poslove mogu obavljati samo zdravi radnici. Osobito je važno da imaju zdrav mišićno-koštani sustav te dišni sustav. Moraju imati sposobnost predočavanja prostornih odnosa, a ruke im moraju biti spretne i mirne da bi varovi bili što kvalitetniji. Važna je i emocionalna stabilnost.

Osposobljavanje i napredovanje

    U sadašnjemu hrvatskom obrazovnom sustavu zavarivači se osposobljavaju u strojarsko-brodograđevnim školama po jednogodišnjemu programu, i to za zanimanje niže stručne spreme. Međutim, zavarivanje se uči i u sklopu drugih zanimanja, kao što su bravari, mehaničari, monteri, limari i druga zanimanja u metalskoj struci, i to po srednjoškolskim programima industrijskih i obrtničkih škola.
    Zbog široke primjene postupka zavarivanja, postoji velika potreba za zavarivačima, stoga se oni osposobljuju po kratkim dvomjesečnim ili tromjesečnim programima za određene vrste zavarivanja. Dosta je da kandidati posjeduju osnovnu naobrazbu, pa se mogu uključiti u taj oblik osposobljavanja, koji se uglavnom svodi na praktično osposobljavanje. Česti su slučajevi prekvalifikacija iz drugih zanimanja u zavarivačko, uglavnom zbog lakšeg zapošljavanja.
    Osposobljavanje ili prekvalifikaciju za zavarivačko zanimanje provode specijalizirane ustanove koje za to imaju uvjete i odobrenje, a to su najčešće zavodi za zavarivanje, otvorena sveučilišta, veća poduzeća (uglavnom za vlastite potrebe) i neke škole.
    Iako se zavarivači zapošljavaju na poslovima niže stručne spreme, stručnim radom i dodatnim praktičnim osposobljavanjem mogu napredovati do više rangiranih poslova (kvalificiranih poslova), pa i do razine brigadira i poslovođe.

Zapošljavanje i zarade

    Zavarivači se mogu zaposliti u vrlo različitim djelatnostima. Kako je riječ o deficitarnom zanimanju, nema duljih čekanja na posao. Zbog deficitarnosti toga zanimanja i otežanih radnih uvjeta, u plaći su uglavnom izjednačeni s radnicima srednje stručne spreme, bez obzira na to što ne rade poslove za koje se ona zahtijeva. Zavarivači imaju dobre izglede za status u zapošljavanje, osobito u građevinstvu, i to zbog obnove i izgradnje koja se provodi u državi. Može se očekivati da će se sljedećih godina potražnja za zavarivačima povećati.

Bliska zanimanja

    Donekle bliska zanimanja jesu monteri različitih postrojenja, bravari, limari, kovači i ljevači.