Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Limarski poslovi uključuju rezanje i krojenje lima, njegovu obradbu
svijanjem te montažu limenih konstrukcija. Limari to rade na temelju tehničke i
tehnološke dokumentacije: skica, nacrta, normativa i opisa. Pošto prouče dokumentaciju,
odabiru alate, naprave i strojeve za obradbu lima, koji su zbog raznolikosti limarskih
poslova mnogobrojni. Najčešće to su šablone za zacrtavanje, škare za lim – ručne i
strojne, brusilice, bušilice, čekići te razni valjci za ravnanje i svijanje lima. Osim
toga, prilikom montaže limenih dijelova limari rabe aparate za varenje i lemljenje.
Limari najčešće izrađuju i montiraju metalne konstrukcije i oplate
automobila, vlakova, zrakoplova, zatim krovne konstrukcije, metalne okove za prozore i
vrata, oluke za vodu, metalno pokućstvo i drugo. Osim što dijelovi konstrukcija moraju
biti spojeni kvalitetno, spojevi treba da budu glatki i pripremljeni za daljnju obradbu.
Da bi dobili fine i glatke površine, limari često moraju rabiti brusilice, a pri
montaži razne bušilice. Ovisno o objektima i konstrukcijama na kojima limari rade,
razlikujemo tzv. autolimare i građevne limare.
Potrebno je istaknuti da neki limari izrađuju i razne sitne predmete,
kao što su posude za živežne namirnice, kantice, ukrasni predmeti i dijelovi
različitih predmeta. Ti predmeti nazivaju se limarska galanterija, a limari koji ih
izrađuju nazivaju se limarima galanteristima.
Osim što izrađuju nove konstrukcije, limari često rade i na popravku
oštećenih i istrošenih konstrukcija. Za takve poslove od limara se traži ista ili čak
veća stručnost nego za izradbu novih konstrukcija. Uglavnom zacrtavaju i izrezuju
otećene i nefunkcionalne dijelove i zamjenjuju ih novima. Pri tome valja osobito precizno
mjeriti, zacrtavati i izrezivati nefunkcionalni dio i dio koji se ugrađuje. Novi dio mora
se dobro pripasati i odgovarajuće pričvrstiti (spojiti).
Limari rade uglavnom u industrijskim halama, radionicama, a katkada
i na otvorenom, ako se ondje nalaze objekti na kojima trebaju raditi. Budući da rade
brusilicama, bušilicama i raznim čekićima, izloženi su buci i vibracijama. Pri varenju
izloženi su raznim isparavanjima, a i zračenjima (infracrvenome i ultraljubičastome).
Kojiput moraju raditi na visini i u prisilnome tjelesnom položaju te baratati težim
predmetima, što izaziva veće tjelesno naprezanje.
Da bi se štetni utjecaji smanjili, limari rabe tehnička i osobna
zaštitna sredstva. Od osobnih zaštitnih sredstava najčešće rabe zaštitna odijela,
zaštitne cipele, zaštitne rukavice, štitnike za uši, vatrootporne pregače i štitnike
za lice (varilačke maske). Kada će koje od tih zaštitnih sredstava upotrijebiti, ovisi
o vrsti posla koji obavljaju te o alatima i strojevima kojima se služe.
Zbog štetnih utjecaja koji se u većoj ili manjoj mjeri javljaju u
obavljanju limarskih poslova, u mnogim poduzećima ti su poslovi uvršteni u skupinu
poslova s posebnim radnim uvjetima. Radnici koji ih rade podliježu provjeri zdravstvenoga
stanja, a na limarske poslove ne mogu biti rhtmoređene osobe mlađe od 18 godina. Osim
prethodnoga zdravstvenog pregleda pri zapošljavanju, limari idu i na periodične
zdravstvene preglede, a ta periodičnost ovisi o prisutnosti štetnosti i opasnosti te
varira od 12 do 24 mjeseca. Dođe li do znatnijih promjena u njihovu zdravstvenom stanju,
limari se rhtmoređuju na druge poslove na kojima su manje izloženi štetnostima i
opasnostima. Kad je riječ o većim zdravstvenim promjenama pa rhtmoređivanje na druge
poslove nije moguće, limari odlaze u invalidsku mirovinu.
Radni ritam u limara uglavnom je slobodan, a odmori se uzimaju prema
potrebi. Radno vrijeme kreće se od 40 do 42 sata na tjedan, a u danu se rhtmoređuju
prema poslodavčevim potrebama. Ako treba rade i u smjenama.
Limari moraju imati uredan vid i uredno vidno polje te zdrav dišni, cirkulatorni i koštano-zglobni sustav. Važna je senzomotorna koordinacija zbog povremenog rada na visini. Poželjna je spretnost ruku i razvijen smisao za tehničke probleme.
Limari se osposobljuju u industrijskim i obrtničkim školama po
trogodišnjemu programu. Uvjeti za upis u školu za limarsko zanimanje jesu završena
osnovna škola i posebna zdravstvena sposobnost, jer je riječ o poslovima s posebnim
radnim uvjetima.
Ambiciozni i dobri radnici, nakon dvije godine praktičnog rada, mogu
nastaviti školovanje u majstorskim i tehničkim školama. U poslu se može napredovati na
bolje rangirana radna mjesta, a to su uglavnom organizatorska i poslovodna – brigadiri,
poslovođe i voditelji smjene.
Limarsko zanimanje široko je primjenjivo pa se limari mogu zaposliti relativno lako. Mogu raditi u industriji, obrtu, a mogu i samostalno voditi svoje radionice. Plaća im je u prosjeku veća od plaća većine zaposlenika sa srednjom stručnom spremom, jer određeni postotak dobivaju na otežane radne uvjete.
Limarima najsličnije zanimanje jest zanimanje autolimara. Dosta slična zanimanja jesu monterska zanimanja (monteri raznih instalacija) te bravari. Limari djelomice obavljaju brusačke i varilačke poslove, pa su donekle slični i brusačima i zavarivačima.