Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Krznar izrađuje od prirodnog krzna različite odjevne predmete:
jakne, kapute, okovratnike, krznene kape i sl. U radu se služi raznim vrstama prirodnih
krzna. Najčešće su to krzna od nutrije, ovce, karakul ovce, činčile, lisice, zeca i
kunića, rakuna, bizamskog štakora.
Krznar uzima pripremljene komade krzna, posebnim nožem izrezuje
oštećene dijelove, npr. mjesta bez dlake, rupe na koži i tvrda zadebljanja na koži. Na
stroju za šivanje krzna sastavlja izrezane dijelove. Tako pripremljene kožice vlaži
mlakom vodom te ih razvlači po širini i dužini na daskama za istezanje, ispod kojih se
nalazi posebna komora s grijačem i ventilatorom za održavanje potrebne temperature.
Nakon određenog vremena osušene se kožice skidaju s daske i razvrstavaju po boji i
debljini.
Ovisno o dimenzijama kroja budućeg odjevnog predmeta, obavlja
ispuštanje krzna. Ono se sastoji od rezanja krzna na trake, koje se strojno spajaju u
tzv. kolone, od kojih se kasnije sastavlja odjevni predmet. Pri sastavljanju traka mora se
stalno voditi računa o širini kolone, duljini dlake krzna i redoslijedu spajanja
izrezanih traka. Ovako sašivene komade krzna izravnava drvenim alatom za istezanje te ih
slaže prema boji, nijansi i oštrini dlake. Pribadačama ih pričvršćuje potrebnim
redoslijedom, ovisno o kroju, i potom ih strojno sastavlja. Ovako sastavljene komade
ponovno stavlja na dasku za istezanje, i to prema prethodno ucrtanom kroju sastavnih
dijelova odjevnog predmeta. Spajalicama (klamericama) učvršćuje krznene komade na
krojnu sliku, vlaži ih i ostavlja da se uz pomoć komore za zagrijavanje osuše. Pošto
se komadi krzna osuše i ohlade, krznar pristupa završnom krojenju. Ljepilom
pričvršćuje posebne tekstilne trake po rubovima skrojenih dijelova krzna da se koža ne
bi kasnije istezala. Ovako pripremljeni dijelovi strojno se sastavljaju u odjevni predmet.
Kada je sašiven, odjevni se predmet stavlja u poseban stroj za
čišćenje. Osnovni dio tog stroja je bubanj, u koji se stavlja mješavina benzina i
piljevine od tvrdog drveta. Vrtnjom u bubnju zajedno s ovom masom iz krznenog se odjevnog
predmeta odstranjuje zaostala izrezana dlaka te se postiže njegov visok sjaj i čistoća.
Na kraju ovog postupka stroj istresanjem izbacuje piljevinu, a benzin naknadno ishlapi.
Slijedi završna obradba u kojoj se ručno ušivaju kopče, naramenice, džepovi te
prethodno skrojena i sašivena podstava. Krznar se u radu služi strojem za šivanje
krzna, specijalnom daskom s komorom za istezanje krzna, običnim šivaćim strojem,
specijalnim strojem za završno čišćenje krzna, krznarskim nožem, posebnim iglama za
ručno šivanje krzna, drvenim alatom za istezanje i škarama.
Krznar radi u zatvorenoj prostoriji, pri prirodnoj ili umjetnoj rasvjeti. Rad se obavlja stojeći i sjedeći. U prostoriji ima dlake i prašine iz krzna, a osjeća se i miris kože. Strojevi za šivanje krzna stvaraju buku osrednje jačine. Kada se uključuje u rad komora za zagrijavanje krzna, u prostoriji se povećava temperatura i vlažnost. Tijekom rada krznar rukuje vrlo oštrim nožem kojim se može ozlijediti. Radno vrijeme organizirano je u jednoj smjeni, a prema potrebi i u dvijema.
Za obavljanje poslova krznara potreban je dobar vid na blizinu, osobito dobro razlikovanje boja i nijansi te dobra okulomotorna koordinacija. Krznar mora imati dobro razvijenu ručnu spretnost i spretnost prstiju te osjet opipa. Poželjna je sposobnost prostornog predočavanja te uočavanja odnosa među površinama. Od krznara se očekuje kreativnost u radu i praćenje modnih trendova.
Školovanje za krznara traje tri godine i provodi se u srednjoj školi kožarske struke. Osim teoretskih predmeta, budući krznar mora svladati i praktične vještine u okviru obvezne prakse u krznarskim radionicama. Nakon završenog školovanja stječe se zanimanje krojač krzna i kože ili zanimanje krznar. Školovanje se može nastaviti u tehničkoj ili majstorskoj školi odgovarajućeg smjera. Krznari se zapošljavaju u krznarskim radionicama. Nakon stjecanja odgovarajućeg radnog iskustva postoji mogu otvoriti vlastitu obrtničku radionicu.
Srodna zanimanja krznaru su krojač, tekstilni tehničar, kožarski tehničar i šivač.