Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Prehrambeni tehničari organiziraju primanje, rukovanje, čuvanje i usklađivanje
prehrambenih sirovina i proizvoda, vode prehrambene proizvodne trake i rade
u odgovarajućim nadzorno-analitičkim i razvojnim laboratorijima. Mogu raditi
u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda, preradbi mesa i riba, voća i povrća,
u mlinarstvu i preradbi brašna, u proizvodnji konditorskih proizvoda, šećera
i škroba, ulja i masti, vina i drugih pića, kvasca i octa, u tehnologiji fer-mentacijskih
procesa i obradbi otpadnih voda. Prema tomu, osposobljeni su za rad praktički
u cjelokupnoj prehrambenoj industriji i obrtništvu, s mogućnošću prilagođavanja
pojedinim prehrambenim tehnologijama.
Prehrambeni se tehničari u proizvodnji prije svega brinu o
prihvaćanju, čuvanju i uskladištenju sirovina do preradbe s kontrolom kakvoće i
odgovarajućim klasiranjem. Oni vode i nadgledaju pojedinačne tehnološke procese, kao
što su čišćenje, pranje, ljuštenje, konzerviranje (hlađenjem, zagrija-vanjem,
dimljenjem, steriliziranjem, sušenjem, zračenjem), fermentiranje, destiliranje,
ekstrahiranje. Na kraju, oni se brinu za pakiranje gotovih prehrambenih proizvoda u
odgovarajuću ambalažu.
Prehrambeni tehničari u kemijskim i mikrobiološkim laboratorijima
obavljaju analize za određivanje vode, mine-ralnih tvari, bjelančevina i aminokiselina,
masti, ugljikohidrata, vitamina i drugih sastojaka namirnica te utvrđuju njihova
mikrobiološka svojstva. U razvojnim laboratorijima surađuju s istraživačima na
stvaranju novih prehrambenih proizvoda i unapređivanju tehnoloških procesa.
S obzirom na činjenicu da prehrambeni tehničari rade na vrlo
raznolikim poslovima u različitim vrstama proizvodnje, njihovi se radni uvjeti vrlo
razlikuju od jedne radne sredine do druge. Tako su npr. sasvim drukčije prilike u nekoj
mesoprerađivačkoj industriji od one u konditorskoj. No i u istoj proizvodnoj grani u
različitim poduzećima radni se uvjeti mogu bitno razlikovati, ovisno o stupnju
suvremenosti konkretne tehnologije. U većini slučajeva rad se odvija u zatvorenom
prostoru, izmjenom sjedećeg i stajaćeg položaja, s povremenim hodanjem i nošenjem
manjih tereta, pa prehrambeni tehničari nisu izloženi većim tjelesnim naporima.
Zajedničko je svim prehrambenim tehničarima upotreba brojnih mjernih
instrumenata, aparatura, proizvodnih strojeva i kemijskih sredstava, pa s tim u vezi i
velika odgovornost za njihovu ispravnu i pravodobnu primjenu. Kako su obično zaduženi za
cijele proizvodne linije, njihova se odgovornost proteže i na ostale sudionike u radnom
procesu. Zato je naglašena njihova organizacijska, voditeljska i kon-trolna funkcija.
Prije svega, kandidati za ovo zanimanje ne smiju biti kliconoše niti bolovati od alergije na prehrambene sirovine i njihove prerađevine. U poslu je potreban dobar vid, normalan sluh te osjetljivost na mirise i okuse. Zbog prilagođavanja različitim tehnologijama i čestim promjenama u tehnološkim procesima, potrebna je određena razina općih intelektualnih sposobnosti. Zbog rada sa živežnim namirnicama, važna je preciznost i savjesnost u radu. Kao organizatori i voditelji pojedinih dijelova proizvodnje, prehrambeni tehničari trebaju imati i određene organizacijske sposobnosti te smisao za komunikaciju i timski rad.
Obrazovanje za prehrambenog tehničara traje četiri godine.
Uključuje zajedničke sadržaje (hrvatski jezik, strani jezik, povijest, etika i kultura,
zemljopis, politika i gospodarstvo, tjelesna i zdravstvena kultura, matematika,
računarstvo, biologija, kemija i fizika) i stručne sadržaje (biokemija, mikrobiologija,
osnove laboratorijske tehnike i kontrole, mjerenje, regulacija i automatizacija, elementi
strojeva i tehničko crtanje, termodinamika i termotehnika, kontrola namirnica i
prehrambena tehnologija). Značajan dio u osposobljavanju za ovo zanimanje čini
praktična nastava (više od 700 sati tijekom školovanja) i stručna praksa s više od
200 sati.
U Hrvatskoj prehrambeni se tehničari školuju u različitim srednjim
školama u Karlovcu, Kaštel Štafilić Nehaju, Koprivnici, Osijeku, Petrinji, Požegi,
Slavonskom Brodu, Splitu, Zadru i Zagrebu. Nakon završetka četverogodišnjeg obrazovanja
učenici polažu završni ispit. Zanimanje prehrambenog tehničara završno je zanimanje s
kojim se učenici mogu zaposliti ili nakon razredbenog ispita nastaviti školovanje na
srodnim fakultetima i visokoškolskim ustanovama. Postoji i mogućnost specijalizacije na
V. stupnju obrazovanja.
Prehrambenim tehničarima bliska su sva industrijska i obrtnička zanimanja koja se bave preradbom prehrambenih sirovina. To su npr. mlinari, pekari, konditori, mesari, mljekari, slastičari, rukovatelji prehrambenim strojevima. Bliski su im i inženjeri prehrambene tehnologije, a donekle i agronomi i veterinari.