Fizičari i astronomi

Opis poslova

Fizičari i astronomi    Fizičari istražuju i postavljaju temeljna načela o građi, općim svojstvima i kretanju materije, stvaranju i prijenosu energije te međudjelovanju materije i energije. Neki fizičari ova temeljna načela primjenjuju u teorijskim područjima, kao što su pitanja o prirodi vremena ili podrijetlu svemira, dok se drugi bave praktičnim problemima, npr. razvojem novih materijala, unapređenjem elektroničkih i optičkih instrumenata ili medicinske opreme.
    Fizičari kreiraju i provode eksperimente rabeći lasere, ciklotrone, elektronske mikroskope, teleskope, velike spektro-metre i druge uređaje. Sustavnim opažanjem, mjerenjima i analizama pokušavaju utvrditi zakonitosti koje opisuju prirodne sile, kao što su gravitacija, elektromagnetizam i nuklearna međudjelovanja. Pronalaze i mogućnosti primjene fizikalnih zakona i teorija u rješavanju problema na području nuklearne energije, elektronike, optike, telekomunikacija, tehnologije svemirskih letjelica, usavršavanja medicinskih instrumenata i sl.
    Većina fizičara bavi se i istraživanjem i razvojem, odnosno usavršavanjem, novih tehnologija. Neki provode funda-mentalna teorijska ili eksperimentalna istraživanja da bi obogatili znanstvene spoznaje. Tako istražuju strukturu i dinamiku jezgre atoma, proučavaju dinamičke efekte na površinama materijala, izučavaju kvantnu teoriju polja. Fizičari koji provode primijenjena istraživanja usmjereni su prema razvoju novih uređaja, proizvoda i postupaka, oslanjajući se pritom na otkrića i spoznaje proizašle iz fundamentalnih istraživanja.
    Fizičari konstruiraju i instrumente ili aparaturu za potrebe svojih istraživanja. Često se događa da ova istraživačka oprema ima i dodatnu praktičnu primjenu. Tako se laseri koriste u kirurgiji; pojedini mjerni instrumenti upotrebljavaju se npr. pri analizama krvi ili kemijskog sastava hrane; mikrovalni uređaji koriste se kao pećnice i sl. Neki se fizičari, nadalje, bave testiranjem, kontrolom kvalitete i ostalim poslovima vezanim uz industrijsku proizvodnju. Pokazuje se također da fizičari svoja znanja, sposobnosti i usvojene pristupe rješavanju problema mogu uspješno primijeniti u bankovnim poslovima, modeliranju financijskih sustava i operacija na burzama.
    Astronomija se smatra jednom od grana fizike. Koristeći se fizikalnim i matematičkim načelima, astronomi izučavaju prirodu i razvoj svemira, uključujući mala nebeska tijela, planete, zvijezde i galaksije. Promatraju i ispituju npr. sunčevo zračenje i utjecaje sunčevog magnetskog polja. Svoja znanja primjenjuju u rješavanju problema i u astronautici. Istraživanjima koja im omogućuju promatranje u daljinu i prošlost, astronomi dolaze do otkrića nekih temeljnih fizikalnih zakonitosti koje se potom primjenjuju u većini drugih znanosti.
    Gotovo svi astronomi bave se istraživanjem. Provode analize velikih količina podataka prikupljenih putem satelita ili u opservatorijima i izdaju znanstvene radove i izvješća o svojim nalazima. Većina astronoma provodi samo nekoliko tjedana na godinu opažanja uz pomoć optičkih teleskopa i radioteleskopa te drugih instrumenata.

Radni uvjeti

    Fizičari rade na različitim mjestima, ovisno o profilu i studijskom usmjerenju: u znanstveno-istraživačkim institutima, industrijskim i vojnim laboratorijima, osnovnim, srednjim i visokim školama, fakultetima, velikim bolnicama koje zahtijevaju održavanje i unapređivanje složenih medicinskih instrumenata, bankama itd.
    Teorijski usmjereni fizičari svoje poslove većinom obavljaju u uredima koji nužno rhtmolažu suvremenom računalnom opremom i standardnim softverom, uz programe koje sami razvijaju. Eksperimentalni fizičari veći dio vremena provode u laboratorijima, a radno vrijeme često se usklađuje prema zahtjevima eksperimenta, rhtmoredu mjerenja i sl. Istraživači na nekim područjima eksperimentalne fizike obično rade u velikim timovima. Njihovi su poslovi često vezani uz međunarodne ugovore i uključuju povremena putovanja u inozemne znanstvene centre i institucije opremljene posebnim, vrlo skupim, uređajima, npr. velikim akceleratorima. Rad astrofizičara također može biti povezan s putovanjima do lokacija na kojima se nalaze opservatoriji, gdje obavljaju opažanja, u pravilu noću. Fizičari zaposleni u školskim ustanovama mogu raditi u smjenama.

Poželjne osobine

    Uz visoko razvijene opće intelektualne i matematičke sposobnosti, znanstvena ili intelektualna radoznalost te samostalnost u radu veoma su važne osobine za uspješno bavljenje fizikom ili astronomijom. Suradnja s drugim stručnjacima, timski rad, izvještavanje i objavljivanje vlastitih rezultata podrazumijevaju također dobro razvijene vještine komunikacije, odnosno sposobnosti govornog i pisanog izražavanja.

Osposobljavanje

    Za obavljanje poslova fizičara potrebno je nakon srednje škole završiti četverogodišnji studij fizike. Fizika se u Hrvatskoj može studirati na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, Pedagoškom fakultetu u Osijeku, Pedagoškom fakultetu u Rijeci i na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu. Profesori fizike i matematike te fizike i politehnike obrazuju se na sva četiri fakulteta, dok Fizički odsjek zagrebačkog fakulteta, uz četiri profesorska profila (profesor fizike, fizike i matematike, fizike i kemije, fizike i politehnike), omogućuje i izobrazbu profila diplomirani inženjer fizike. Studenti ovog profila, nakon treće godine studija, prema svojim sklonostima odabiru predmete iz teorijske, odnosno eksperimentalne, fizike koji pokrivaju raznolika uža područja fizike te laboratorijski rad iz jednog od specijaliziranih područja. Na taj se način studenti odlučuju za neki od ponuđenih smjerova: Fizika čvrstog stanja, Fizika elementarnih čestica, Nuklearna fizika, Astrofizika, Medicinska fizika. Za studente koji se žele dalje usavršavati u znanstvenom radu pruža se mogućnost poslijediplomskog studija za stjecanje magisterija znanosti, kao i izradbe disertacije na Fizičkom odsjeku ili drugim znanstvenim ustanovama.

Bliska zanimanja

    Poslovi fizičara i astronoma srodni su poslovima stručnjaka na području nekih drugih znanstvenih disciplina, npr. kemičara, geofizičara, geologa i matematičara. Primjena fizikalnih načela nužan je sastavni dio rada i inženjera elektrotehnike, građevinskih i brodograđevnih inženjera te znanstvenih tehničara.