Upozorenje
Sadržaji ovih stranica se ne obnavljaju, pa su mnogi podaci o zanimanjima zastarjeli. Ipak, kritičan korisnik može naći korisne informacije o svojim interesima i s njima povezanim zanimanjima. Aktualne informacije o zanimanjima i uvjetima rada treba dopuniti iz drugih izvora.
Menadžeri rade na ključnim upravljačkim i izvršnim položajima u
privatnim i državnim proizvodnim i uslužnim poduzećima, u kojima kreiraju i provode
poslovnu politiku. U pravilu su rukovodioci vitalnih službi poduzeća, u koje se ubrajaju
proizvodnja, prodaja i nabava, služba računovodstva i financija, kadrovska služba te
služba istraživanja i razvoja.
Menadžeri organiziraju i koordiniraju izvršenje radnih zadataka,
nadgledaju njihovo provođenje i motiviraju zaposlene. Tim aktivnostima oni nastoje
udovoljiti ciljevima organizacije: održati i povećati proizvodnost i dobit, zadovoljiti
promjenjive i sve specifičnije potrebe kupaca, uvesti tehnološke promjene u radni
proces. Zbog organizacije izvršenja radnih zadataka menadžeri planiraju rad službi
kojima upravljaju u skladu s definiranom strategijom poslovanja. Predlažu godišnje i
mjesečne planove rada u kojima predviđaju potrebne aktivnosti i resurse. Prilikom
ostvarenja tih planova rhtmoređuju radne zadatke ili ovlasti svojim suradnicima ili
drugim službama.
Da bi koordinirali i provodili nadzor nad izvršenjem radnih zadataka,
menadžeri formuliraju pravila koja se odnose na rhtmodjelu odgovornosti i nadležnosti,
mehanizme kontrole i razmjenu informacija. Pojave li se problemi, menadžeri ih nastoje
riješiti i s tim ciljem razvijaju timove ili mreže struč-njaka različitih profila
unutar i izvan organizacije. Menadžeri odgovaraju za zakonitost poslovanja povjerenih im
službi, stoga kontinuirano prate zakonske propise s područja svojih odgovornosti.
Motiviranje zaposlenih menadžeri postižu tako da jasno izražavaju suradnicima i
podređenima svoje zahtjeve i daju im povratne informacije. Pritom izražavaju svoju
viziju organizacijskih ciljeva na razumljiv način i potiču zaposlene da tu viziju
slijede, iskazujući poštovanje i povjerenje njihovim naporima.
Budući da poslovanje na svjetskom tržištu postaje vrlo složeno,
natjecateljsko i nepredvidljivo, posao menadžera sve se više usmjeruje prema strateškom
upravljanju, poduzetništvu i integrativnom upravljanju. Strateško upravljanje
pod-razumijeva da menadžer uočava ključne trendove razvoja tehnologije i njima
prilagođuje poslovnu i razvojnu politiku poduzeća. Zbog težnje prema decentralizaciji
velikih inertnih poduzeća i razvijanju poslovanja autonomnih profitnih centara,
menadžeri nalik poduzetnicima preuzimaju nove rizike i razvijaju nove načine za
rješavanje problema, primjenjujući inovacije. Integrativnom upravljanju menadžeri se
približuju integrirajući stručna znanja koja primjenjuju da bi kreirali proizvode i
usluge najbliže potrebama potrošača, čime poduzeće stječe prednosti na tržištu. Na
primjer, komercijalni stručnjaci trebaju biti i tehnički obrazovani ukoliko žele
prodavati proizvod visoke tehnologije.
Menadžeri rade u uredima, u prijepodnevnoj smjeni, prema potrebi prekovremeno. Davanje uputa suradnicima i podređenima, poslovni sastanci, obilazak različitih službi poduzeća oduzima im velik dio radnog vremena. Na put odlaze kada trebaju poslovno pregovarati s dobavljačima, kupcima ili ulagačima ili posjetiti konkurente na sajmovima. Timski rad primjenjuju prilikom rješavanja problema i donošenja važnih odluka. Zbog rizičnosti strateških poslovnih odluka, odgovornosti za poslovanje u skladu sa zakonom, čestih putovanja kada su odvojeni od obitelji te zbog vremenskih rokova koje moraju poštovati menadžeri su izloženi stresovima.
Za menadžere je važna sposobnost analitičkog mišljenja i brzog
zaključivanja. U odsutnosti potrebnih informacija, sposobnost intuitivnog i kreativnog
mišljenja povećava vjerojatnost da će menadžer donijeti odluku primjerenu situaciji.
Od njih se očekuje da imaju razvijenu sposobnost jasnog i uvjerljivog izražavanja ideja,
planova i prijedloga u pisanom i govornom obliku. Samoinicijativa, sistematičnost i
sposobnost racionalne organizacije rhtmoloživog vremena te sklonost suradnji i timskom
radu važne su pretpostavke radne uspješnosti. Visokom učinku pomaže i razvijenost
vještina kao što su pažljivo slušanje drugih, taktičnost i umijeće pregovaranja.
Menadžere treba krasiti postavljanje visokih ciljeva samima sebi,
suradnicima i organizaciji te nezadovoljstvo prosječnim učinkom. Upornost, samopouzdanje
i osjećaj kontrole nad onim što čine, ali uz objektivan odnos prema sebi, odnosno uz
priznavanje vlastitih mogućnosti i ograničenja, održavaju njihov radni učinak na
visini. Sklonost humoru te optimizam i polet kao osobine ličnosti olakšavaju menadžerov
posao i čine ga manje stresnim. Poznavanje više svjetskih jezika i široka opća
naobrazba pomaže im u poslovanju na svjetskom tržištu, na kojemu se susreću poduzeća
raznolika po organizacijskoj kulturi i načinima poslovanja.
Posebne škole za menadžere ne postoje. Potrebno je imati
visokoškolsku naobrazbu, navedene osobine i radno iskustvo da bi se u organizaciji
otvorila mogućnost napredovanja prema upravljačkim položajima. Za radna mjesta koja se
odnose na međunarodno poslovanje sve se češće traži od kandidata da imaju završen
neki od poslijediplomskih programa za MBA (prema engl.: Master of Business
Administration), koji se slušaju na zagrebačkom kao i na većini europskih i američkih
sveučilišta.
Organizacije se za svoje potrebe služe dvjema vrstama strategija za
identifikaciju i razvoj menadžera. Prva je planska, strukturirana, centralizirana i
kontinuirana i podrazumijeva dugotrajno praćenje zaposlenih. To radi kadrovska služba
sistematskim procjenjivanjem i intervjuima, opažanjem ponašanja i registriranjem
kritičnih događaja. Takva strategija primjenjuje se u stabilnim organizacijama koje se
sporo razvijaju, kao što su banke. Druga je strategija nestrukturirana i
decentralizirana, provodi se prema potrebi, a organiziraju je i provode postojeći
menadžeri među svojim suradnicima. Ova je strategija tipična za manja poduzeća koja
brzo razvijaju svoje poslovanje.
Budući da rade na ključnim položajima u poduzeću, menadžeri
posvećuju posebnu pozornost stručnom usavršavanju – seminarima, poslovnim školama te
samo-stalnim radom. Menadžeri mogu napredovati do položaja generalnog direktora
poduzeća, koji upravlja timom podređenih menadžera.
Menadžeri koji ispunjavaju sve navedene zahtjeve relativno su rijetki, pa imaju dobru mogućnost zapošljavanja. Mogućnosti za zapošljavanje sve su bolje u uslužnim djelatnostima te u neproizvodnim djelatnostima, kao što su sport, kultura, estrada, zabava i rekreacija.
Zanimanju menadžera bliska su sva rukovodna zanimanja (kao npr. komercijalni, tehnički i financijski rukovodioci, ravnatelji odgojno-obrazovnih ustanova, ravnatelji zdravstvenih ustanova) i posrednička zanimanja (kao što su npr. agenti osiguranja, agenti za prodaju nekretnina te dileri i brokeri).